Uzgojni oblik: brzorastuće tropsko stablo koje u svojem staništu doseže visinu od 12 metara.
List: sastavljeni, neparno perasti, na dugim peteljkama, prepuni su proteina, vitamina i minerala, jestivi, dok se peteljka melje i miješa se u stočnu hranu.
Cvijet: bijeli i mirišljavi, javljaju se već nakon 8-10 mjeseci uzgoja, nakon što jednom procvate biljka cvate konstantno.
Plod: mahuna koja je također jestiva, nalazi se sjemenje veličine graška koje se jede kuhano ili prženo dok je još zeleno (tehnološka zrelost). Fiziološki zrelo sjeme više nije iskoristivo u prehrani, ali može odlično poslužiti kao pročišćivač vode ili sirovina za proizvodnju cijenjenog moringa ulja.
Biljka je tropska; izraziti je heliofit i termofil. Već na 10°C biljka pokazuje znakove šoka i počinje odbacivati lišće. Na 4°C nastaju trajna oštećenja, a na -1°C tkivo trajno odumire.
Smatra se da je najzdravija biljka na svijetu. Najčešće se koristi sušeno lišće moringe mljeveno u prah. Koristiti ju mogu svi, a naročito oboljeli od karcinoma, dojilje, tlakaši, sportaši i anemičari. Spada u super hranu (“superfood”). Moringa obiluje željezom koje doprinosi normalnoj kognitivnoj funkciji. Obiluje cinkom, bakrom i magnezijem. Bogat je izvor A, C i E vitamina, kao i vitamina B kompleksa koji smanjuju iscrpljenost organizma.
Moringa se tradicionalno u istočnjačkoj medicini koristi za liječenje i prevenciju srčanih bolesti, dijabetesa, anemije, artritisa, respiratornog i probavnog sustava. Tijelo se vrlo brzo oporavlja jer moringa sadrži mnogo vitamina A, C, E, kalcija, kalija i proteina. Jak je antioksidans i na taj način se bori protiv slobodnih radikala u tijelu (listovi sadrže više antioksidansa od cvjetova i plodova). Djeluje protuupalno, smanjuje razinu šećera u krvi, regulira oksidacijski stres kod dijabetičara, djeluje pozitivno na razinu lipida u krvi i smanjuje kolesterol. Zbog visoke koncentracije vitamina E i C sprečava propadanje neurona i poboljšava funkcije mozga.
