Japanska sofora, Sophora japonica
Japanska sofora je brzorastuće listopadno stablo iz porodice mahunarki.
Medonosno je drvo, naraste do 25 m u visinu tvoreći gustu grošnju otpornu na rez. List sofore je sastavljen, neparno perast i podsjeća na listove bagrema. Sastavljen je od 7-17 nasuprotnih listića. Cvjetovi sofore su bijeli i mirisni skupljeni u metličaste cvatove. Cvijet sofore otvara se krajem 7. i u 8. mjesecu. Spada u vrlo dobre medonosne biljke, osim nektara daje i cvjetni prah. Plod sofore je mahuna koja sadrži 3-7 sjemenki.
Tolerira niske temperature do -25°C, ali kao mlada može promrznuti. Sofora nije zahtjevna u pogledu tla. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i dreniranim tlima, ali uspijeva i na siromašnijim, suhim, pa čak i naplavnim terenima. Ne zahtijeva posebnu njegu.
Sofora se u Europi najčešće koristi u hortikulturi, kao parkovna i perivojna vrsta. Jako dobro podnosi gradske uvijete i otporna je na rez. Neizostavan je dio svakog stacionarnog pčelinjaka. Osim što proizvodi obilje nektara za pčele i bumbare, ona daje i debelu hladovinu.
Sofora je idealna vrsta za ljetne mjesece. Stabilni je medonoša; cvjeta i proizvodi nektar u najekstremnijim uvijetima. Cvjetovi sofore su blijedo žuti i prekrivaju cijelu krošnju. Potpuno razvijeno stablo cvate tri tjedna početkom 8. mjeseca. Prinosi meda od sofore mogu biti preko 300 kg po hektaru. Nektar sofore je među najkvalitetnijima; bogat je ugljikohidratima i mineralima. Nektar je gotovo u potpunosti iskoristiv budući da su za vrijeme cvatnje dani dugi a vrijeme stabilno. Vrlo je bitna činjenica da sofora cvate u bezpašnom razdoblju tako da prisustvo sofore na pčelinjaku stimulira pčelu na rad (podizanje radnog elana). Za med od sofore se vjeruje da je ljekovit i u nekim državama dalekog istoka se prepisuje bolesnicima koji boluju od bolesti srca i krvnih žila.
